Vrste, simptomi i liječenje poremećaja spavanja

Poremećaji spavanja široka su kategorija. Mogu se javljati i kod djece i kod odraslih. Poremećajima spavanja naročito su podložne osobe s kroničnim fizičkim, neurološkim i psihičkim smetnjama, starije osobe te kod nekih poremećaja žene (npr. nesanica) i djeca (npr. noćni strah). 

Najčešći poremećaji spavanja su nesanica, noćne more, noćni strah, dnevna pospanost, hipersommija/narkolepsija i ovisnost/zloupotreba o lijekovima za spavanje. Neki poremećaji su češći u starijoj populaciji (npr. nesanica), neki kod djece (npr. noćne more i noćni strahovi), a neki kod medicinskih stanja (npr. REM bihevioralni poremećaj).  

Simptomi poremećaja spavanja ovise o njegovoj vrsti pa se shodno tome i razlikuju. 

Nesanica

 

Simptomi nesanice: nemogućnost da se zaspi u roku od oko 15 minuta nakon što se legne u krevet, teškoće prilikom uspavljivanja, moguće je buđenje tijekom noći te zbog toga osoba može postati frustrirana, anksiozna, depresivna i imati problema u izvođenju dnevnih aktivnosti i posla (npr. problemi s pamćenjem, koncentracijom, organiziranjem itd.).

 

Tretman nesanice u Hrvatskoj primarno se temelji na lijekovima za spavanje kao glavnom tretmanu. Takav pristup suprotan je smjernicama svjetskih udruženja (npr. Britanskog psihofarmakološkog društva, Američke akademije za medicinu spavanja, Američke psihološke udruge, Američke neurološke akademije itd.). Prema svjetskim smjernicama, osoba s nesanicom, naročito kroničnog tipa, prvo bi trebala primiti tzv. kognitivno-bihevioralnu terapiju za insomniju ili kraticom KBT-I. KBT-I pokazao se uspješnijim od lijekova te za razliku od lijekova čiji su efekti privremeni, efekt KBT-I je dugoročan. Štoviše, KBT-I preporučen je kod starije populacije, kroničnih pacijenata, pacijenta s raznim komorbiditetima, tj. medicinskim stanjima i pacijenata koji koriste polifarmaciju (dugoročno brojne lijekove) kako bi se umanjili, odnosno izbjegli mogući negativni učinci/nuspojave lijekova. KBT-I dovodi do povećavanja kvalitete spavanja, efikasnosti spavanja, bolje higijene spavanja i shodno tome veće kvalitete života. Ovo je naročito važno jer lijekovi za nesanicu obično gube svoje učinke nakon 2-4 tjedna regularnog dnevnog uzimanja (jer se stvori tolerancija na dozu), a neki čak mogu izazvati i ovisnost, bilo psihološku ili fiziološku. Mnogi pacijenti uoče da im lijekovu ne djeluju, ali se i dalje nadaju da će dobiti neki magični lijek kojim će otkloniti svoj problem. Zapravo, tableta ne otklanja uzorak nesanice, ona tretira samo simptom - neispavanost. Međutim, mnogi od njih ne znaju da su psihološki faktori stvar koja održava kroničnu nesanicu i da je zato važno posjetiti psihologa specijaliziranog u KBT-I pristupu za liječenje nesanice. U KBT-I pristupu radi se na higijeni spavanja, psihoedukaciji, savjetovanju i bihevioralnom menadžmentu okoline za spavanje i otklanjaju uzorka održavanja nesanice kako bi se klijent najbolje prilagodio nesanici i umanjio ili otklonio te smetnje. KBT-I je zlatni standard liječenja nesanice na zapadu, pa bi trebao biti i u Hrvatskoj, tj. lijekovi bi se trebali propisivati samo kada se utvrdi da osoba nije uspješno reagirala na KBT-I tretman. Ukoliko se radi o predškolskom djetetu koje ima nesanicu ili drugi problem sa spavanjem, onda je oblik tretmana potrebno prilagoditi te se provodi u izravnoj suradnji s roditeljima koji se obučavaju i savjetuju kako da ublaže/otklone poteškoće. 

 

Hipersomnija/narkolepsija

 

Simptomi hipersomnije i narkolepsije: narkolepsija i hipersomnija spadaju u istu kategoriju poremećaja pretjerane pospanosti. Za narkolepsiju su karakteristični napadi spavanja koji se ponavljaju, paraliza pri spavanju, katapleksija (potpuni ili djeomičan gubitak mišićnog tonusa dok je osoba svjesna), hipnagogne (prije pavanja) i hipnopompne (nakon spavanja) halucinacije. S druge strane, hipersomnija je definirana jednostavno kao pretjerana pospanost te osoba može biti iscrpljena preko dana, a spavanja i po 14 sati ju ne može "osvježiti" i učiniti odmorno. Hipersomnija se može javiti i kod djece i kod odraslih.

 

Tretman hipersomnije i narkolepsije: za sada je zlatni tretman farmakološka terapija koju propisuje neurolog/somnolog te za nju nema supstituta. Istraživanja i klinička praksa pokazuju da iako tablete razbuđuju osobu, klijenti koji imaju ova stanja i dalje imaju značajne probleme s pospanošću, ali i drugim simptomima. Tako, na primjer, osoba može imati česte napade katapleksije koji su uzrokovani stresom, depresijom, umorom, anksioznosti, ili nekim ponašanjima (npr. kada se smije ili radi nešto) što predstavlja značajan problem za oboljelu osobu. KBT-H terapija posebno je dizajnirana terapija za hipersomniju, a temelji se na kognitivno-bihevioralnom modelu. KBT-H može pomoći osobi da napravi značajnu redukciju u katapleksičnim epizodama (npr. da pet napada dnevno svede na jedan napad u dva dana), da smanji negativan učinak halucinacija, otkoni ili umanji paralizu pri spavanju, ali i da pronađe takozvani idealan obrazac dnevnog funkcioniranja i spavanja. KBT-H može umanjiti simptome hipersomnije/narkolepsije, ali i zbog toga izravno pozitivno djelovati na anksioznost, depresiju i narušenu kvalitetu života zbog bolesti. 

Noćne more

 

Noće more okaraterizirane su kao zastrašujući snovi koji mogu biti potaknuti raznim faktorima. Kod djece su obično potaknuti strašnim pričama, agreisivnim programima ili psihičkim problemima, dok su kod odraslih najčešće posljedica nekakvih traumatskih iskustava. Noćne more su ozbiljno stanje jer mogu značajno narušiti život osobe. U nekim slučajevima oboljela osoba može se toliko bojati spavanja zbog noćnih mora, da će se aktivno truditi izbjegvati ga ili će joj odlazak na spavanje biti skoro pa traumatično iskustvo. 

 

Tretman noćnih mora: kod većine djece može se spontano riješiti, no ako nastavi perzistirati u dječjoj ili odrasloj dobi, to znači da se obično radi o nekom psihološkom problemu. Kognitivno-bihevioralna terapija pokazala se naročito efikasnom u podučavanju osoba kako da kontroliraju svoje snove, kako da umanje njihov traumatični, zastrašujući i negativni sadržaj, ali i kako da se nose s tim kada se takvi snovi pojave. 

Noćni strah

 

Noćni strah: definira se kao iznenadno buđenje djeteta ili odrasle osobe, a pri tome je izuzetno prestrašena. Zbog toga može imati ubrzan rad srca, znojiti se,vikati ili plakati. Za razliku od noćnih mora koja su posljedica snova, noćni strah ne može se povezati s lošim snovima. 

Noćni strah se treba tretirati psihološkim putem, naročito ako prezistira, a kognitivno-bihevioralna terapija posebno je pogodna za to. Klijenta se uči otkrivati uzorke ili pojačivače noćnog straha, kako ih kontrolirati/otkloniti te kako se uspješno nositi s preplavljujućim strahom, ali i kako se nositi s drugim problemima koji dolaze uz ovo stanje (npr. anksioznost). 

 

Zloupotreba lijekova za spavanje

 

Zloupotreba lijekova je sve češća pojava u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Na zloupotrebu lijekova sugeriraju neki znakovi kao što su pretjerana konzumacija lijekova, uzimanje lijekova u većoj dozi nego propisanoj, gubitak efekta lijeka (tolerancija), uzimanje lijeka i onda kada to nije potrebno i dr. Razlog zloupotrebe lijekova može biti i fiziološke i psihološke prirode. Neki ljudi naviknu svoje tijelo na lijekove, pa shodno tome, tijelo ih stalno traži novu dozu. S druge strane, neki ljudi se osjećaju anksizni pri pomisli da ne uzmu lijek, ali bez da ih tijelo to traži ili da se javi tipični apstinencijski sindrom. Tada govorimo o psihološkoj ovisnosti. Osobe koje imaju problema sa spavanjem obično su sklone konzumaciji raznih lijekova koji bi trebali otkloniti probleme sa spavanjem i to regularno na dnevnoj bazi. Većina tih lijekova nema efekta, ali mnogi se klijenti nadaju da će još jednom ponoviti taj efekt instant djelovanja u obliku mirnog spavanja tijekom noći. Ukoliko ste uočili da ne možete spavati bez lijekova za spavanje, svakako biste trebali proći KBT-I tretman kako biste se odviknuli od njih. Ukoliko se ispostavi da ste ovisni o lijekovima, a ne samo skloni njihovoj zloupotrebi, onda će postojati mogućnost psihološkog liječenja ovisnosti.

Edukaciju iz psihološkog liječenja poremećaja spavanja završio sam pri organizatorima Medical University of South Carolina i Society of Behavioral Sleep Medicine iz Sjedinjenih američkih država.

 

Primjenu kognitivno-bihevioralnu terapije za liječene poremećaja spavanja, tj. nesanice prije liječenjem lijekovima preporučuju:

1. Europsko društvo za istraživanje spavanja

2. Američka akademija za medicinu spavanja

3. Američka neurološka akademija

4. Brintansko psihofarmakološko društvo

5. Američka psihološka udruga

6. Australazijsko društvo za spavanje

7. Fondacija za spavanje

Kontaktirajte me

Ivan Zečević, mag.psych.

Privatna psihološka praksa „KBT opcija“
Novakova 10, 10000 Zagreb
tel: 01/4818-745
mob: 099 677-7383 ili 099 3095-112

Za sva pitanja i naručivanje možete me kontaktirati ovdje: psihologzecevic@gmail.com

Moje usluge možete naručiti online ili u privatnoj psihološkoj praksi "KBT opcija".

© 2023 by Modern Mindful Therapy.