Anksiozni poremećaji jedinstvena su kategorija psihičkih poremećaja u kojoj se obično nalaze generalizirani anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, panični napadi, socijalna fobija, agorafobija, specifična fobija (npr. klaustrofobija) i post-traumatski stresni poremećaj. Anksioznost je normalna emocija i predstavlja reakciju mozga na stres i opasnost iz okoline. S vremenom se svi povremeno osjećaju anksiozni, ali kada imate anksiozni poremećaj situacija je malo drugačija. Anksiozni poremećaji uzrokuju stalnu zabrinutost i preplavljujuću anksioznost te strah. Zbog toga, oboljeli mogu izbjegavati posao, školu, obiteljska druženja i druga socijalna okupljanja koja mogu aktivirati ili pogoršati simptome. 

Simptomi specifičnih poremećaja:

 

Generalizirani anksiozni poremećaj je poremećaj koji je obilježen kroničnom anksioznosti, pretjeranom brigom i tenzijom s malo ili bez razloga. 

Opsesivno-kompulzivni poremećaj je poremećaj obilježen ponavljajućim, neželjenim mislima (opsesijama) i/ili repetitivnim ponašanjima (kompulzijama). Repetitivna ponašanja izvode se često s ciljem sprječavanja ili uklanjanja opsesivnih misli. Primjer za takva ponašanja su pranje ruku, brojanje, provjeravanje ili čišćenje. Izvođenje tih ponašanja pruža samo privremeno olakšanje, a njihovo neizvođenje dovodi do povećanja anksioznosti.

Panični sindrom je poremećaj obilježen iznenadnim i neočekivanim epizodama intenzivnog straha praćenih fizičkim simptomima koji mogu uključivati bol u prsima, srčanu palpaciju, kratkoću daha, vrtoglavicu i abdominalne probleme. 

Agorafobija je poremećaj u kojeg prati intenzivan strah prilikom odlaska na mjesto koje izgleda da iz njega nećete moći lako pobjeći ili potražiti pomoć ako se dogodi neka nesreća. Tako možete imati napad anksioznosti ili panike dok ste u avionu, javnom prijevozu ili stojite u redu u gužvi. 

Socijalna fobija ili anksioznost je poremećaj u kojemu se javlja pretjerana anksioznost i pretjerana samosvijest u svakodnevnim socijalnim situacijama. Socijalna fobija može biti ograničena na samo jednu vrstu situacija, kao što su strah od javnih nastupa, strah od jela/pića ispred drugih ljudi, ili može biti toliko rasprostranjen da može dovesti do simptoma gotovo svaki put u bilo kojoj situaciji kada smo okruženi drugima ljudima. 

illustration-of-woman-hands-to-face-thou

Specifične fobije intenzivan su strah od specifičnog objekta ili situacije, kao što su zatvoreni prostori, visina ili letenje. Taj strah prelazi granice očekivanog i može uzrokovati da pokušavate izbjeći i neke uobičajene situacije kako biste si ublažili anksioznost. 

Post-traumatski stresni poremećaj je posljedica izlaganja nekom traumatskom ili zastrašujućem iskustvu. Osoba s PTSP-om ponovljeno će proživljavati traumatsko iskustvo na zastrašujući događaj. To može doći u obliku sjećanja, halucinacija i noćnih mora. Oboljela osoba je sklona izbjegavanju svih situacija koje podsjećaju na traumatski događaj, što može dovesti do problema u odnosima s obitelji, radnim kolegama ili općenito socijalnom okolinom. Dodatno se mogu javiti problemi s pažnjom i koncentracijom, spavanjem, negativnim mislima i lošim raspoloženjem.

Tretman anksioznih i opsesivno-kompulzivnih stanja provodi se primarno anksioliticima i/ili antidepresivima i kognitivno-bihevioralnom terapijom. Liječenje farmakoterapijom usmjereno je na ublažavanje simptoma. Kognitivno-bihevioralna terapija pokazala se izuzetno učinkovitom u tretmanu svih gore navedenih stanja i smatra se "zlatnim standardom" liječenja tih poremećaja. Njezina učinkovitost leži u tome što dovodi do značajne redukcije anksioznih stanja, umanjuje simptome i znakove poremećaja, omogućuje bolje svakodnevno funkcioniranje te bolje nošenje s nekim specifičnim aspektima (npr. opsesijama, proživljavanjem traume). 

Slika preuzeta s: shorturl.at/mBFP7

Vrste, simptomi i liječenje anksioznih poremećaja, PTSP-a i OKP-a