Simptomi i liječenje poremećaja raspoloženja
Ukoliko imate poremećaje raspoloženja, vaše opće emocionalno stanje ili raspoloženje izmijenjeno je ili nekonzistentno za svakodnevne životne okolnosti (npr. izrazita tuga, beznađe, depresija, a bez objektivnog povoda). Takve smetnje mogu utjecati na vašu sposobnost izvršavanja svakodnevnih životnih obaveza. Možete osjećati razne simptome kao što su poteškoće s premalo ili previše spavanja, gubitkom interesa za aktivnosti u kojima ste ranije uživali, umor, plakanje, osjećaj "praznine", doživljaj beznađa, izoliranosti i bezvrijednosti, problemi s koncentracijom i osjećajem krivice. Uz sve to, posebna su opasnost ideje ili razmišljanja o umiranju i/ili suicidu. Ukoliko imate takve ideje, potrebna vam je hitna psihološka pomoć. Često se ne zna uzorak depresije i drugih problema s raspoloženjem, ali postoji nekoliko faktora koji igraju važnu ulogu. To uključuje povijest bolesti u obitelji, stresni događaji i traumatska iskustva, neurokemijski problemi i psihološke karakteristike pojedinca.
Neke od vrsta poremećaja raspoloženja:
Veliki depresivni poremećaj je stanje prolongirane i perzistirajuće ekstremne tuge, a perzistirajući depresivni poremećaj je dugoročna, tj. kronična varijanta depresije.
Sezonski afektivni poremećaj je oblik depresije koji se obično povezuje sa sezonskim promjenama i smanjenim satima dana/svijetla, a povećanim satima noći/mraka.
Ciklotimični poremećaj zahtjeva da simptomi poremećaja raspoloženja postoje barem dvije godine, ali da ne odgovaraju potpuno epizodama hipomanije i velike depresije.
Bipolarni poremećaj uključuje izmjenjivanje simptoma depresije i manije, tj. hipomanije.
Tretman poremećaja raspoloženja: brojni ljudi proživljavaju poremećaje raspoloženja i uspješno se tretiraju. Poremećaji raspoloženja mogu uključivati farmakoterapiju i/ili psihoterapiju. Kognitivno-bihevioralna terapija, naročito njezina varijanta, tzv. bihevioralna aktivacija, posebno se pokazala učinkovitom za tretman depresije, normalizaciju funkcioniranja oboljelih te poboljšavanje vještina nošenja sa stresom i rješavanja problema. Za neke poremećaje poput bipolarnog, farmakoterapije je obavezna, dok za druge, npr. veliku depresiju, farmakoterapija je obavezna samo ukoliko se radi o teškom i/ili suicidalnom slučaju. Preporučeni oblik liječenja poremećaja raspoloženja je psihoterapija, naročito kognitivno-bihevioralnog tipa.