Anksioznost kod djece ne izgleda uvijek onako kako je odrasli zamišljaju. Dijete ne mora otvoreno govoriti da se boji, izbjegavati školu ili imati vidljive napadaje panike. Kod djevojčica se anksioznost često može skrivati iza ponašanja koje okolina u početku doživljava kao poželjno kao što su odgovornost, poslušnost, savjesnost, opreznost, česta provjeravanje, puno ulaganja truda i želju da sve bude napravljeno kako treba. To je djevojčica koja ne stvara probleme. Piše zadać

Što je samoozljeđivanje kod djece i adolescenata? Samoozljeđivanje podrazumijeva namjerno nanošenje ozljede vlastitom tijelu. Kod djece i adolescenata najčešće govorimo najčešće o nesuicidalnom samoozljeđivanju, odnosno ponašanju kojim se osoba namjerno ozljeđuje bez namjere da pritom želi umrijeti. Ono može uključivati rezanje ili snažno grebanje kože, udaranje vlastitog tijela, izazivanje modrica, pečenje, ugrize, štipanje ili namjerno ometanje cijeljenja postojećih rana. V

Zašto je kognitivna rehabilitacija ključna nakon ozljeda glave? Ozljede glave, od blažih potresa mozga do težih traumatskih ozljeda, ne ostavljaju posljedice samo na tijelu, nego i na načinu na koji mozak pamti, usmjerava pažnju, kako se organizira i izvodi određene kognitivne operacije. Te procese nazivamo kognitivnim funkcijama . Iako se fizički simptomi često povuku relativno brzo, kognitivne teškoće poput smetnje pamćenja, pažnje, praćenja razgovora, čitanja, brzog umaran

Kada je vrijeme da roditelji anksioznog djeteta potraže stručnu pomoć? Anksioznost je dio normalnog razvoja djeteta. Strah od mraka, odvajanja od roditelja ili novih situacija često se javlja u određenim razvojnim fazama i s vremenom prolazi. No, kod neke djece anksioznost postaje izražena, dugotrajna i počinje ometati svakodnevno funkcioniranje pa kreće utjecati na probleme sa spavanjem, učenjem, druženjem s vršnjacima, odvojanjem od roditelja ili pojačanom ljutnjom. Upravo